Želite li lijep osmijeh? Zatražite ponudu

Utječe li pušenje na ishod parodontološke i implantološke terapije?

Utječe li pušenje na ishod parodontološke i implantološke terapije?

Negativni utjecaj pušenja na ljudski organizam veoma je dobro poznat. Ono je povezano s bolestima različitih organskih sustava; kardiovaskularnim bolestima, malignim oboljenjima, kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, a predstavlja čak i rizik za nisku porođajnu težinu kod novorođenčadi. Iako je nikotin taj koji ima psihoaktivni utjecaj te uzrokuje ovisnost, dim cigarete čini gotovo 4000 različitih spojeva koji djeluju lokalno (usna šupljina, pluća) i sistemski (cjelokupni organizam). Ugljikov monoksid i dioksid, ciklički ugljikovodici i formaldehid, samo su neki od spojeva dima koji djeluju toksično na organizam, dio njih ima i karcinogeno djelovanje, a velik broj djeluju na imunološki odgovor pušača s parodontitisom.

Tipičan nalaz kod parodontoloških pacijenata – pušača jest manje izražen gingivitis (upala mekog tkiva oko zuba, zubnog mesa) i manje krvarenje prilikom mehaničke stimulacije; iz tog se razloga upotrebljava termin „maskiranja“ znakova parodontne bolesti. Iako siguran uzrok nije u potpunosti razjašnjen, smanjeno krvarenje uzrokovano je, smatra se, lokalnim stezanjem krvnih žila uzrokovano nikotinom i/ili smanjenim brojem krvnih žila kao posljedice dugotrajnog učinka na upaljeno tkivo. Iako se kliničkim pregledom gingive (zubnog mesa) može ustvrditi relativno slaba upala te tek slabiji edem, pacijenti imaju duboke džepove i opsežan gubitak potpornog tkiva. Veoma često je upravo izostanak tog prvog znaka upale, krvarenja, razlog zašto pušači stomatološku pomoć traže tek kad je bolest već jako uznapredovala. Pušenje više od 10 cigareta dnevno, što je naročito vidljivo u teških pušača, veže se s bržim napredovanjem bolesti. Primijećeno je kako pušači, u usporedbi s nepušačima,  imaju više bakterijskih vrsta koje povezujemo s parodontitisom. Moguće objašnjenje za to jest i činjenica kako su istraživanja pokazala da uobičajeno pušači imaju lošiju oralnu higijenu i samim time više naslaga od nepušača. Pušenje utječe i na imunološki odgovor organizma na način da smanjuje aktivnost obrambenih stanica, a istovremeno pojačava stvaranje čimbenika upale. Kako pušenje ima negativan učinak i na cijeljenje nakon parodontološke terapije, utvrđeno je kako je smanjenje dubine džepova slabije kod pušača u usporedbi s nepušačima. Pušenje iz tog razloga predstavlja i izniman faktor rizika kod provođenja kirurških parodontoloških zahvata, naročito regenerativnih postupaka kojima je cilj biološka i funkcionalna regeneracija defekata nastalih parodontnom bolešću. Izgled gingive (zubnog mesa) pušača također je narušen smeđim pigmentacijama koje su, na sreću, reverzibilna promjena koja nestaje po prestanku pušenja. Izrazito ohrabrujući podatak jest i to da osobe koje su prestale pušiti veoma brzo po prestanku reagiraju na parodontološku terapiju gotovo jednako kao i nepušači.

Pušenje predstavlja najvažniji faktor rizika i u implantološkoj terapiji. To je potvrđeno nizom istraživanja o većoj učestalosti neuspjeha implantološke terapije kod pušača u usporedbi s nepušačima, a direktno je proporcionalan broju popušenih cigareta dnevno. Gubitak rubne kosti i pojavnost upale (periimplantitis) oko implantata tako su izraženiji i učestaliji kod pušača. Preporučuje se prestanak pušenje barem tjedan dana prije početka implantološke terapije, no još je važnije apstinirati od cigareta do 8 tjedana nakon samog zahvata. Iako pušenje ne predstavlja apsolutni razlog za zabranu provođenja implantološke terapije, vrlo je važno informirati i upozoriti pacijenta o mogućim negativnim ishodima i/ili neuspjehu te potaknuti na prestanak pušenja.

 
 

Naruči se

 
Stomatologija i estetika Galerija slika
 

Zašto odabrati nas?